Uspješno održan 21. Forum hrvatskih manjina u Zagrebu; upriličen i susret s Predsjednicom

09/11/2015
Share/Save

21.  po redu Forum hrvatskih manjina, koji se svake godine održava u organizaciji i prostoru Hrvatske matice iseljenika, održan je proteklog petka, 6. studenog, u Zagrebu.

Predstavnici Foruma susreli su se s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović u njezinome uredu na Pantovčaku, gdje su ukratko iznijeli probleme i govorili o položaju hrvatske manjine u državi u kojoj borave. U veoma ugodnom razgovoru, koji je bio održan na osobni zahtjev Predsjednice, obećano je da će se raditi na jačanju veza između Republike Hrvatske i Hrvata izvan RH, te da će se pobrinuti za to da Hrvati izvan RH budu u što boljem položaju. Zanimljivo je spomenuti da je ovo čak četvrti put u godinu i pol da se Predsjednica sastaje s predstavnicima hrvatske manjine iz Crne Gore, što dokazuje da je hrvatska manjina u Crnoj Gori, iako malobrojna, veoma specifična i da ima posebnu vrijednost.

Na 21. Forumu hrvatskih manjina, čija je ovogodišnja tema bila Uloga parlamentarnih zastupnika, međuvladinih Mješovitih odbora i savjeta vlade za nacionalne manjine u ostvarivanju zajamčenih prava pripadnika hrvatskih manjina u europskim državama, sudjelovali su predstavnici hrvatskih manjina iz Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Zastupali su ih: predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću Stanko Horvat (Željezno), predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković i Valentina Andrić, novinarka Radio Dux-a, predsjednik Zaklade „Agostina Piccoli“ Antonio Sammartino (Mundimitar), predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Mišo Hepp (Budimpešta), predsjednik Nenad Živković i dopredsjednik Branko Sekovanić Zajednice Hrvata u Makedoniji (Skopje), predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Radoslav Janković (Hrvatski Jandrof) i potpredsjednica Saveza mag. art Maria Rychlova (Devinsko Novo Selo), predstavnik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Petar Antunović (Ljubljana) i predsjednik Izvršnog odbora Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine Darko Sarić Lukendić (Subotica).

Nazočne su pozdravili Ivo Jelušić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika, mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH.

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, u svom govoru je istaknuo: „U  dva mandata naši predstavnici u Parlamentu Crne Gore predložili su, a Skupština usvojila, desetke amandmana koji su se odnosili upravo na životne probleme koje su postavljali Hrvati ispred naše političke stranke. Crnogorska neovisnost 2006. godine ostvarena je i glasovima Hrvata koji su, možemo slobodno reći, aklamativno glasovali za neovisnost. Moram ovom prigodom posebno istaknuti da je Hrvatska građanska inicijativa u svome programu, napisanom 2002. godine, imala kao programski cilj neovisnost Crne Gore. Zbog toga, ali i iz niza drugih razloga, hrvatski zastupnik u Parlamentu Crne Gore bio je član Ustavotvornoga odbora i kao takav sudjelovao u pisanju prvoga Ustava neovisne i suverene države Crne Gore. Iz ovih činjenica je vrlo vidljiv značaj parlamentarnog zastupnika ispred nacionalne političke stranke koja je kao manjina pozicionirana u drugoj državi, pa makar se radilo, kao u ovome slučaju, o autohtonoj zajednici“. Deković je govorio i o lošim trendovima hrvatske manjine u Crnoj Gori, od kojih najviše zabrinjava postepena asimilacija sve većeg broja Hrvata :“Ako je cilj ovoga skupa u prvom redu informirati sudionike i potaknuti dijalog predstavnika hrvatske zajednice, u ovom slučaju iz Crne Gore, i institucija iz Republike Hrvatske o mogućem doprinosu matične domovine u postizanju više i bolje zaštite, onda moramo istaknuti i neke trendove koji su veoma zabrinjavajući. Tu, prije svega, mislim na raznorazne asimilatorne činjenice, i nažalost, još uvijek vrlo veliku etničku distancu“.

Na samom kraju izlaganja, Deković se osvrnuo na izjavu dr. Nenada Vekarića o značaju praćenja demografskih kretanja, koji kaže: „Kretanje broja stanovnika, kretanje migracija i drugi demografski pokazatelj nisu samo puki brojevi koje ćemo promatrati s većim ili manjim zanimanjem, to su sjajni pokazatelji koji kazuju trend razvoja neke sredine, društva, države, nudeći povjesničaru uporišne točke u njegovu istraživanju, a kad je riječ o suvremenoj demografskoj slici, nudeći političarima uporišne točke za pametne političke odluke, odluke koje će negativne trendove zaustavljati, a pozitivne još više podupirati“.

Druga predstavnica Crne Gore, Valentina Andrić, u ime Vladimira Marvučića, člana Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i člana međuvladinog Mješovitog odbora crnogorskog dijela, koji, nažalost, nije mogao nazočiti ovom skupu, pročitala je njegov rad naslovljen „Informacija o radu međuvladinoga Mješovitog odbora“, gdje se govori o Sporazumu između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori, potpisanom 2009. godine u Zagrebu, te osnivanjem međuvladinog Mješovitog odbora: „Spomenut ćemo i teme, odnosno točke Dnevnog reda koje su bile predmet rasprave, potom suglasja, te konačno usvajanje tijekom Prve sjednice MMO-a u Podgorici 28. travnja 2015. godine. Dakle, bilo je riječi o zastupljenosti dviju manjina u predstavničkim, pravosudnim, unutarnjim poslovima, te upravnim tijelima dviju država, potom o povratu imovine, školovanju na maternjem jeziku i pismu te službenoj uporabi jezika i pisma, informiranju na manjinskim jezicima, zaštiti spomenične i kulturne manjinske baštine te financiranju manjinskih institucija i udruga. Premda držimo jednako važnima preporuke upućene hrvatskoj strani glede provedbe prava crnogorske manjine u Hrvatskoj, koje su izrijekom navedene u tekstu Zapisnika, zbog teme ovog skupa usredsrijedit ćemo našu pozornost na preporuke upućene crnogorskoj strani glede provedbe prava hrvatske manjine u Crnoj Gori. Tako se u spomenutim Preporukama predlaže crnogorskoj strani da osigura prostor i materijalne uvjete za daljnje održavanje nastave hrvatskog jezika u suradnji s hrvatskom manjinskom zajednicom. Također, predlaže se crnogorskoj strani nastavak financiranja manjinskih udruga s hrvatskim predznakom, te njihovih kulturnih programa, projekata i djelatnosti. Predlaže se i nastavak tek započetog povrata imovine pripadnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori, kako fizičkim osobama, tako i institucijama, udrugama te osobito Crkvi. Konačno, predlaže se da crnogorska strana i ubuduće osigura neophodna financijska sredstva za izlaženje tiskanih medija hrvatske nacionalne manjine („Hrvatski glasnik“), te financiranju hrvatske radio postaje i portala („Radio Dux“)“.

Skupu su nazočili predstavnici državnih tijela i institucija Republike Hrvatske: Maja Kovačić Drmač iz Službe za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i Veronika Špoljar, viša savjetnica u službi za javnu diplomaciju,  ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova; Ana Frangeš, viša stručna savjetnica, ispred Ministarstva pravosuđa; Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH, Dubravka Severinski i Ivan Zeba, viši stručni savjetnici u Službi za pravni položaj Hrvata u BIH, hrvatske manjine i iseljeništvo, iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske; dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; Ivo Jelušić, predsjednik Upravnog odbora HMI; Mirko Zelić, član predsjedništva HAZU i predstavnik HAZU u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH; Ljiljana Dobrovšak, znanstvena suradnica u Institutu Ivo Pilar; dr. sc. Sonja Podgorelec, v.d. ravnatelja Instituta za migracije i narodnosti; Jasenka Zajec, knjižničarska savjetnica.

Također, skupu su nazočili i predstavnici diplomatskih predstavništava: Milovan Lučić, prvi savjetnik, ispred Veleposlanstva Republike Crne Gore; Jozsef Magyar, veleposlanik Republike Mađarske; Machej Kachorovski, savjetnik iz Veleposlanstva Republike Makedonije, kao i Kristina Kliner, prva savjetnica.

Izvor: Radio Dux