Odbor za vanjsku politiku donio Zaključak o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom nastavno na izglasavanje rezolucije u Skupštini Crne Gore

Zagreb – Odbor za vanjsku politiku na svojoj prvoj sjednici u novom sazivu raspravio je o situaciji u bilateralnim odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore nakon što je Skupština Crne Gore 28. lipnja 2024. usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen te jednoglasno usvojio Zaključak Odbora.

Na poziv Odbora, govoreći o bilateralnim odnosima i rezoluciji, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić istaknuo je kako Ministarstvo pozdravlja raspravu Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora o bilateralnim odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore jer Republika Hrvatska te odnose sagledava prije svega iz perspektive ukupnih bilateralnih odnosa i još uvijek neriješenih otvorenih pitanja, kao i iz perspektive procesa proširenja Europske unije. Državni tajnik je naglasio kako Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Europske unije i podupire europski put Crne Gore kao i svih drugih država obuhvaćenih tim procesom jer potpora Hrvatske proizlazi iz dubokog uvjerenja da je europski put jedini ispravni razvojni put za zemlje jugoistočne Europe.

Dodao je kako je rješavanje bilateralnih pitanja od ključne važnosti i za europski put Crne Gore jer su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterija, koji je izrekom naveden i u Pregovaračkom okviru EU-a za Crnu Goru. Zaključno je rekao kako moramo ustvrditi da se, bez obzira na svu dobru volju koju je Hrvatska do sada pokazivala, Crna Gora odlučila na rješavanje vlastitih unutarnjopolitičkih problema upravo na račun dobrih odnosa s Hrvatskom te kako će reakcija i odgovor Vlade RH na poteze koji dolaze iz Crne Gore nastaviti biti odlučni, razmjerni i primjereni, vodeći računa o dugoročnim interesima Republike Hrvatske.

U konstruktivnoj i sadržajnoj raspravi članovi Odbora istaknuli su kako je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen u Skupštini Crne Gore potpuno neprihvatljivo i neprimjereno te se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom koja je pomagala Crnoj Gori na njezinu putu u NATO te sve vrijeme snažno podupirala njezin europski put, a u okviru parlamentarne razine Hrvatski sabor aktivno je pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja i sudjelovao u pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru Europske unije.

Naglašeno je kako usvajanje Rezolucije nije u skladu s europskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u Europskoj uniji te se otvara pitanje njezine stvarne namjere. Odbor također smatra da iza toga stoje i izvana dirigirani planovi koji rade na narušavanju bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Crne Gore te poziva Crnu Goru da se suzdrži od daljnjih poteza, suoči s vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišoj razini, a koje su počinili državljani Crne Gore tijekom agresije na Republiku Hrvatsku u kojoj je nažalost sudjelovala i Crna Gora. Odbor za vanjsku politiku poziva Crnu goru da riješi sva pitanja sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 23., predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji u lipnju te riješi ostala otvorena pitanja o odnosima dviju država u svrhu jačanja bilateralne suradnje i nastavka potpore Crnoj Gori u procesu pristupanja Europskoj uniji.

Nakon rasprave Odbor za vanjsku politiku jednoglasno s 11 glasova „za“ donio je Zaključak koji glasi:

„Odbor za vanjsku politiku smatra potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je 28. lipnja 2024. usvojila Skupština Crne Gore. Republika Hrvatska podržavala je Crnu Goru, njegovala dobrosusjedske odnose i pomogla joj na njezinu putu u članstvo NATO-a te se sve vrijeme snažno zauzimala za njezin europski put i što skoriju integraciju u Europsku uniju.
Odbor podsjeća da je na parlamentarnoj razini Hrvatski sabor aktivno pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja te pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru Europske unije.

Odbor drži kako se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa te nije u skladu s europskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u Europskoj uniji, te Rezoluciju smatra štetnim dnevnopolitičkim aktom.

Odbor za vanjsku politiku upozorava kako se otvorilo pitanje namjere donošenja Rezolucije kojom se narušava izgradnja kulture pomirbe i dobrosusjedskih odnosa te stvarna želja Crne Gore za približavanjem Europskoj uniji. Crna Gora kao država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji  podržala je prijedlog Njemačke i Ruande za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a nekoliko dana poslije Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen kojoj nije svrha iskazivanje pijeteta žrtvama logora Jasenovac a koji Republika Hrvatska sve vrijeme nedvojbeno iskazuje. Skupština Crne Gore Rezoluciju koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva trenutačne vlasti u Crnoj Gori i relativizacije UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici te promicanja koncepta tzv. srpskog svijeta, a što koristi ruskim nastojanjima destabilizacije Europe.

Odbor za vanjsku politiku smatra pozitivnim činjenicu da u crnogorskoj Skupštini postoje političke snage koje podržavaju europski put Crne Gore i dobrosusjedske odnose s Republikom Hrvatskom, kao i činjenicu da  je predsjednik Crne Gore osudio ovu Rezoluciju.Odbor za vanjsku politiku smatra da iza tog čina stoje i izvana dirigirani planovi kako bi se antagonizirali odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske, obeshrabrili proeuropski akteri u crnogorskom društvu te ciljano usporilo napredovanje Crne Gore ka članstvu u Europsku uniju.

Odbor naglašava kako ovakav potez trenutačne vlasti Crne Gore prema Republici Hrvatskoj koja je doživjela teško ratno stradavanje i velike ljudske žrtve 90-ih godina, za vrijeme agresije Miloševićevog režima koji je vladao Srbijom, a u kojima je, nažalost, sudjelovala i Crna Gora, ima za cilj narušavanje odnosa između dvije zemlje. Podsjećamo kako Crna Gora nije jasno i nedvojbeno osudila zločine u crnogorskom logoru Morinj, štoviše smijenila je dužnosnike koji su podržali postavljanje ploče u logoru, a nije ni osudila agresiju na Republiku Hrvatsku.

Odbor za vanjsku politiku stoga poziva Crnu Goru na suzdržavanje od daljnjih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dviju susjednih država te da se suoči s vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišoj razini koje su državljani Crne Gore počinili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku na dubrovačkom području (Grad Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle). Također poziva da se riješe druga otvorena pitanja, uključujući i odštetu ratnim zatočenicima u crnogorskim logorima, i zaštitu svih prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., kao i pitanje granice na moru te povrata Školskog broda Jadran.

Odbor za vanjsku politiku očekuje da Crna Gora odustane od daljnjeg antagoniziranja odnosa s Republikom Hrvatskom radi nastavka jačanja bilateralne suradnje, uključujući i one na parlamentarnoj razini, te nastavka potpore procesu pristupanja Crne Gore Europskoj uniji.“

Odbor za vanjsku politiku nadležan je za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa i pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije te prati politike Europske unije iz svoje nadležnosti, uključujući politiku proširenja Europske unije i pristupne pregovore te na svojim sjednicama prati i raspravlja o aktualnoj političkoj situaciji, kao i o situaciji u jugoistočnoj Europi.

Izvor: sabor.hr